Ispisano: 5. October 2022. (3) Sektorska mjerila određuju nadležna središnja tijela državne uprave u suradnji s regulatornim agencijama i strukovnim udruženjima za svaki pojedini sektor. Članak 10. (1) Središnja tijela državne uprave, u suradnji s nadležnim regulatornim agencijama, izrađuju analize rizika i sektorske planove osiguranja rada kritičnih infrastruktura s osiguranjem isporuke roba/usluga za sektorske kritične infrastrukture iz svog djelokruga. (2) Središnja tijela državne uprave surađuju s nadležnim regulatornim agencijama kod izrade analiza rizika i planova osiguranja rada kritičnih infrastruktura, a pri tome uzimaju u obzir postojeće sektorske procjene ugroženosti i planove nastavka rada za pojedini sektor izrađene na temelju drugih sektorskih propisa koji obuhvaćaju ovim zakonom utvrđene rizike, ako oni mogu u potpunosti nadomjestiti analize rizika i planove osiguranja rada kritičnih infrastruktura. (3) Pri procjenjivanju rizika i potrebnog stupnja zaštite mora se uzeti u obzir i djelovanje pojedinog sektora ili mreže kritične infrastrukture na druge kritične infrastrukture te osigurati razmjenu podataka potrebnih za izradu analiza rizika. Članak 11. (1) Vlasnici/upravitelji pojedine kritične infrastrukture dužni su izraditi analizu rizika, kao podlogu za izradu Sigurnosnog plana temeljem mjerila iz članka 9. ovog Zakona. (2) U izradi analiza rizika vlasnici/upravitelji surađuju sa središnjim tijelima državne uprave u čijem je djelokrugu kritična infrastruktura, nadležnim regulatornim agencijama i središnjim tijelom državne uprave u čijem su djelokrugu poslovi zaštite i spašavanja. (3) Čelnik središnjeg tijela državne uprave u čijem su djelokrugu poslovi zaštite i spašavanja, u suradnji sa središnjim tijelima državne uprave nadležnima za poslove gospodarstva, prometa, zdravlja, financija, poljoprivrede, unutarnjih poslova i obrane, donijet će Pravilnik o metodologiji za izradu analize rizika poslovanja kritičnih infrastruktura. IV. SIGURNOSNI PLAN VLASNIKA/UPRAVITELJA Članak 12. (1) Vlasnici/upravitelji kritičnih infrastruktura dužni su izraditi Sigurnosni plan vlasnika/upravitelja koji obuhvaća mjere zaštite i osiguranja nastavka poslovanja kritične infrastrukture i isporuke usluga/roba. Rok za izradu sigurnosnih planova vlasnika/upravitelja je 6 mjeseci od zaprimanja akta nadležnog središnjeg tijela kojim su određeni kao nacionalna kritična infrastruktura. (2) Sigurnosni plan vlasnika/upravitelja mogu zamijeniti postojeći jednakovrijedni dokumenti izrađeni na temelju drugih sektorskih propisa. Središnje tijelo državne uprave u čijem se djelokrugu nalazi kritična infrastruktura iz stavka 1. ovog članka utvrđuje jednakovrijednost dokumenata izrađenih na temelju drugih sektorskih propisa. Članak 13. (1) Vlasnici/upravitelji kritične infrastrukture dužni su donijeti Sigurnosni plan uz pribavljenu prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave u čijem je djelokrugu kritična infrastruktura. U procesu izdavanja suglasnosti nadležna središnja tijela državne uprave dužna su u suradnji s nadležnim regulatornim agencijama utvrditi je li Sigurnosni plan izrađen uz poštivanje međusektorskih i sektorskih mjerila. (2) Sigurnosni plan vlasnika/upravitelja kritičnih infrastruktura dio je poslovnog plana pravne osobe i nije javno dostupan. (3) Sigurnosni plan vlasnika/upravitelja kritičnih infrastruktura obuhvaća najmanje: 1. identifikaciju važnih dijelova ili objekata mreže, 2. provedbu analize rizika temeljene na scenarijima velikih prijetnji, ranjivosti svakog objekta, sustava, mreža i funkcionalnosti i mogućim posljedicama u redovnom radu te u slučaju prestanka rada/korištenja kritične infrastrukture, uključujući i rizik od napuštanja lokacije kritične infrastrukture. 3. identifikaciju, odabir i određivanje svih potrebnih mjera i postupaka za smanjenje ranjivosti i osiguranje djelovanja svih utvrđenih kritičnih dijelova ili objekata mreže ili sustava, uz razlikovanje sljedećih mjera: – stalnih sigurnosnih mjera i postupaka (tehničkih, organizacijskih, komunikacijskih mjera i mjera i postupaka ranog upozoravanja i jačanja svijesti) koje određuju neizbježne troškove u sigurnosti i kontinuirano se primjenjuju, – stupnjevanih sigurnosnih mjera koje se aktiviraju ovisno o jačanju prijetnji. (4) Sigurnosni planovi se preispituju unutar godine dana od imenovanja kritične infrastrukture, a redovito jednom godišnje. 3 Zakon o kritičnim infrastrukturama NN56/13 - na snazi od 18.05.2013. do ...